Još prije 25 godina znanstvenici su, u jednom istraživanju gena na koje utječe interferon, pronašli proteine koje su nazvali Interferon-Induktivni Transmembranski Proteini (IFITM). Tada znanstvenici nisu točno znali kakvu oni ulogu igraju u našem organizmu, znali su jedino da interferon kod njih izaziva reakciju.
Danas, četvrt stoljeća kasnije došli su do velikog otkrića da nam IFITM proteini pomažu kako u borbi protiv obične gripe, tako i u borbi protiv drugih virusnih infekcija.
Nakon što virus uđe u stanicu ovi ga proteini napadaju i tako štite naš organizam, dok virus u naše stanice još nije stigao otpustiti svoje patogene. Ne zna se točno kojim to mehanizmom ovi proteini napadaju viruse, ali je sigurno da se broj virusa smanjuje što je broj IFITM proteina veći. George Mendel, profesor medicine i genetike na Harvard Medical School kaže da su ovi proteini naša prirodna obrana, i da smo, kad ih izuzmemo iz stanica, podložniji virusima. Čak i kad je virus već zarazio stanice, ovi proteini, u suradnji s interferonom, bore se protiv njega, dok interferon sam to ne bi mogao.
Abraham Brass, koji je najprije surađivao s Mendelom, a kasnije proveo neovisno istraživanje na Ragon Institute-u, kaže da interferon dobro štiti naše stanice samo ukoliko su u njima prisutni i IFITM proteini. Od reakcija na interferonsku terapiju (koja se propisuje za borbu protiv nekih virusnih infekcija) ljudi se osjećaju loše. Nuspojave bi možda mogli izbjeći povećanjem udjela IFITM-a.
IFITM pomaže nam u borbi protiv H1N1, Zapadno Nilskog virusa, tropske groznice, ali ne i protiv HIV-a ili hepatitisa C. Da bi pokušali utvrditi kakvim se mehanizmima tijelo služi da savlada gripu znanstvenici su proveli istraživanje slično onom koje su proveli i sa virusom HIV-a. Uz pomoć RNK srušili su gen po gen i iz njega izuzeli proteine koje pojedini geni proizvode. Četiri urušena gena imala su ključnu ulogu u borbi protiv gripe tipa A, jer se njihovim izuzimanjem virus lako proširio. Tako su pronašli još dva proteina koji imaju jako sličnu ulogu kao i IFITM.
Ovo će istraživanje potaknuti mnoga druga jer to bi mogao biti početak razumijevanja naših različitih mehanizama obrane. Jer, svaki čovjek ne reagira na gripu jednako, možda baš zbog različitosti naših proteina.
Izvor: sciencenews.com
Izvor: znanost.com